Leopoldina Vitković

Šećer u krvi

Nakon što smo pojeli hranu  ona se razgradila na jednostavne šećere. Šećer i ostale hranjive tvari odlaze u krvotok i krv ih raznosi do svih stanica. No međutim  šećer ne može ući sam u stanicu nego ga mora „unijeti“ hormon inzulin.

Kod nekih ljudi gušterča ne proizvodi dovoljno inzulina pa im se šećer zadržava u krvi. Kažemo da oni imaju povišenu razinu šećera u krvi ili šećernu bolest. U takvim slučajevima inzulin se unosi injekcijama u organizam.

Normalna razina šećera u krvi iznosi oko 5 5 mmol/l krvi.




U tablici su prikazane vrijednosti šećera u krvi kod osobe koja je oboljela od šećerne bolesti. Prouči tablicu i odgovori na pitanja.




Vrijeme (h)




	

Razina šećera u krvi (mmol/l)







06:00

	




1 1







12:00

	




5 5







18:00

	




10 2







Kolika je razina šećera u krvi u 6:00 sati?
Zašto se to dogodilo?
Što osoba treba poduzeti?
Kolika je razina šećera u krvi u 12:00 sati?
Zašto se to dogodilo?
Što osoba treba poduzeti
Kolika je razina šećera u krvi u 18:00 sati?
Zašto se to dogodilo?
Što osoba treba poduzeti?




Gotov materijal

Šećer u krvi

secer-u-krvi

Vedran Žadanj

Čulo sluha i uho kao organ osnovni su dio funkcioniranja živih bića u zajednicima u kojima se nalaze.

Međutim, nije kod svih nas ovo čulo jednako razvijeno niti funkcionalno.

Fizika ovog organa spada u područje mehanike točnije dinamike i akustike.

Ovaj materijal namjenjen je svima koji žele saznati nešto više o vezi fizike i biologije kod čula sluha i samog uha. 

Sadržaj materijala prati program predmeta biofizika u 4. razredu smjera medicnska sestra opće njege/tehničar opće njege.

Mogu se njime poslužiti kako učenici tako i nastavnici, a pojmovi nisu objašnjeni u detalje već je čitaču ostavljeno da samostalno istraži i provjeri određene tvrdnje i pojmove.

Biofizika uha i sluha

uho-i-sluh

Tanja Maltar Okun

Prezentacija kojom se usvajaju nastavni sadržaji Biologije 7. razreda. Cjelina: Zaštita organizama. Pojašnjena je uloga pokrova tijela  vrsta pokrova kod pojedinih vrsta organizama (redom sistematski)  izrasline na koži raznih organizama ..


BIOLOGIJA 7 - TKO JE NAJBOLJE ZAŠTIĆEN

zastita-organizma

mikroskopiranje i rješavanje radnog listića, izvlačenje kartica

MELITA POVALEC

Uvodni dio:

Učenici izvlače kartice s nazivima organizacijskih razina te se moraju posložiti od najjednostavnije do najsloženije. Učenici zaključuju da je stanica temelj građe svih živih bića.

Središnji dio:

Učenici u parovima pod mikroskopom promatraju biljnu i životinjsku stanice, crtaju i označuju dijelove. Vennovim dijagramom uspoređuju biljnu i životinjsku stanicu te popunjavaju tablicu o ulogama dijelova stanice.

Završni dio:

Učenici izvlače kartice s nazivima dijelova stanice te prije izlaska iz razreda ubacuju karticu u pripadajuću kutiju. http://bit.ly/2Yrq89U

Stanica - temelj živih bića

stanica

gledanje filma, rješavanja radnog listića, 3D virtualna stvarnost

Uvodni dio:

Učenici u paru osmišljavaju i zapisuju ili crtaju plan prijevoza banana iz Ekvadora do svoje škole najbržim putem. Učenici predstavljaju svoje uratke drugim učenicima  a učitelj najavljuje nastavnu jedinicu Krv – sredstvo prijenosa tvari.

Središnji dio:

Učenici individualno istražuju pomoću udžbenika uloge krvi te popunjavaju tablicu koja ima ulogu usmjerivača pažnje. Rješenja provjeravaju u parovima. Nakon istraživačkog dijela učenici gledaju film  te na radnom listiću rješavaju problemske zadatke.

Završni dio:

Učenici igraju igru „Da sam ja“ izvlačeći kartice s pojmovima vezanim za ishode nastavnog sata te se ovisno o izvučenoj kartici povezuju.

Ponavljanje:

https://poly.google.com/view/axRe7Zg8ja0

https://edpuzzle.com/media/5e7b0fc9936e173fa800b8a2




Krv - sredstvo prijenosa tvari

radni listić, online upitnik Mentimeter, praktični rad, digitalna escape igra

 t0Uvodni dio:

Učenici pomoću alata Mentimeter zapisuju svoja dosadašnja saznanja Čemu služe kosti?

Središnji dio:

Učenici rade prema uputama na radnom listiću istražujući informacije u udžbeniku i na Internetu te pomoću slike kostura označuju sve zadano, te odgovaraju na pitanja na radnom listiću. Učenici u paru provjeravaju svoja rješenja, te učitelj Power Point prezentacijom daje učenicima povratnu informaciju. Učitelj demonstracijski pokazuje pokus kosti u kiselini, a učenici zapisuju zapažanja i izvode zaključak

Završni dio:

Učenici u paru igraju igru „Koliko zašto, toliko zato“ izvlačeći kartice sa Zašto pitanjima, a odgovor traže na zadanoj web stranici te se protiv drugog para natječu u brzini pronalaska odgovora.

https://carnet-my.sharepoint.com/:w:/g/personal/melita_matan_skole_hr/EbjD52_T1HpErQii-zcAxwoB-w9T1zK80zYzWgCUEZE1iQ?e=p5gF6W&wdLOR=c20398C43-C9C7-4230-837D-24A9C1AEF1DA

Ponavljanje - digitalna escape igra

https://view.genial.ly/5ea5619059aa2b0da8da0d1f/game-breakout-kosti-ponavljanje

Kosti - pasivni dio sustava za kretanje čovjeka

kosti

radni listići s uputama, praktučan rad učenika, izvlačenje kartica

Uvodni dio:

Učenici donose ambalaže različitih namirnica te čitaju i zapisuju sastav, u paru uspoređuju raspravom te zapisuju energetske vrijednosti namirnica.

Središnji dio:

Učenici proučavaju sastav namirnica, odnosno hranjive tvari ugljikohidrate, masti i bjelančevine te rade praktične zadatke i donose zaključke prema uputama u radnom listiću.

Završni dio:

Učenici samoprocjenjuju svoj rad u skupini. Svaki učenik ima tri kartice različitih boja, a svaka predstavlja jednu hranjivu tvar. Učitelj nabraja namirnice, a učenici podizanjem kartice prepoznaju koja hranjiva tvar prevladava u toj namirnici. Izvuci za znanje! – učenici prije izlaska iz razreda izvlače kartice za domaću zadaću.

Učenicima se može dati projektni zadatak vezan uz prehranu koji je detaljno pojašnjen pod stavkom projektni zadatak.

Dokument sadržava i upute za istraživački rad o prehrani učenika kroz 7 dana. 

Hrana - izvor hranjivih tvari i energije

Marta Goričan

Prehrana u ulozi održivosti života

-scenarij za poučavanje

-ponavljanje i usustavljivanje sadržaja kroz različite kvizove, 1-2 školska sata

Biologija